Kako stvari stoje mnogi ključni faktori današnje uspješne karijere u stalnoj su evoluciji. Što je vrijedilo jučer, ne vrijedi i danas.
Znanstvenici s Harvarda i Yalea došli su tako do zaključka da budući uspjesi nadolazećih naraštaja ne ovise o određenoj vještini, već o načinu razmišljanja i prilagodbi.
Teorija koju su razvili, nazvana “elastičnost uma” (mentalna agilnost), temelji se na sposobnosti pojedinca da se prilagodi novim situacijama, prepozna prilike i uči iz iskustva.
David Deming, profesor na Harvardovoj Kennedy školi, i Katarina Pijač, istraživačica na Yaleu, tvrde da je ova osobina, prilagodba ključna za uspjeh u današnjem društvu.
No, sagledamo li na trenutak malo širu sliku, s stajališta evolucije, pa zar nije i dosad vrijedilo to pravilo?
Zar nisu prvi živi organizmi na Zemlji nastali prije otprilike 3,5 do 4 milijarde godina i do današnjeg dana preživjeli manje više oni koji su se najbolje prilagodili okolini?
Primitivni oblici života, jednostanični mikroorganizmi, poput bakterija i arheja, živjevši u oceanskim hidrotermalnim izvorima ili drugim ekstremnim uvjetima su se razvijali i evoluirali u složenije oblike života koji čine raznolikost koju danas poznajemo.
Stoga vratimo se natrag na nova stara otkrića znanstvenika i samo potvrdimo da je sposobnost prilagodbe jedinke, sposobnost učenja i adaptacije važniji faktor od posjedovanja raznih vještina u situaciji preživljavanja vrste.
Rođenje svojevrsnog generalizma
Učestala promjena karijera, odnosno nekakva generalna karijera postaje sve češća pojava, što znači da su sposobnost prilagodbe nastalim situacijama i razumijevanja raznih industrija od presudne važnosti.
Tu pak elastičnost uma igra svoju posebnu ulogu. Koliko smo felksibilni i koliko smo prihvatiti novo i drugačije.
Ovisi i kako gledamo na umjetnu inteligenciju. Nešto što nam može život na zemlji učiniti puno bezbrižnijim, boljim, sigurnijim ili nešto što nas doista u skoroj budućnosti može obrisati s lica Zemlje.
Kako razmišlja generalist?
Pa, zamislite ih ovako – osobe elastičnijih umova, recimo poput kameleona kad mijenjaju boju, će se lakše uklopiti u okolinu. I preživjeti. Pritom, svakom transformacijom, zadrže stare, a uče i razvijaju nove vještine, prepoznaju nove obrasce i uče.
Elastičnost uma, objašnjavaju Deming i Pijač, omogućuje tim ljudima – generalistima – da postanu “majstori” u različitim disciplinama, kao i da nauče razumijevati kako te discipline djeluju, ovise i komuniciraju međusobno.
Dosadašnja pak na evolucija uči da svo novo znanje vrlo brzo primjenjujemo na sve aspekte života, uključujući posao, obitelj i osobni razvoj.
Kako razvijati elastičnost uma?
Ključ leži u kontinuiranom učenju i proispitivanju vlastitih uvjerenja.
To znači eksperimentiranje s različitim načinima razmišljanja, novim pristupima, kao i prihvaćanje i učenje na temelju konstruktivne kritike.
Na kraju, elastičnost uma nije samo puka sposobnost prilagodbe; ona je i temeljna vještina koja omogućuje ljudima da se međusobno povezuju, ostvaruju svoje ciljeve i stvaraju smislen i ispunjen život.
Učimo, rastemo i ne zaboravljamo.
Čovjeku s čekićem sva su rješenja čavao daleko
No, što ako bi taj čovjek, osim čekića imao odvijač i ključ? Da li bi pogledao postoji li uski prorez na vrhu čavla, što bi sugeriralo upotrebu odvijača? Ili možda razmotrio i ustanovio koji je oblik vrha? Krug? Šesterokut? Je li možda ključ učinkovitiji alat za rješenje tog problema?
Naposljetku, samo dodavanje novih alata čovjeka potiče na bolje razumijevanje problema, učenje novih vještina, primjenu tih novih alata i naučenih postupaka u svoj život.
Ne želimo sugerirati da stručnost u određenom području nije korisna. Naprotiv. Sama upotreba čekića nije problem. Problem bi mogao biti što čovjek s čekićem ne želi naučiti koristiti drugi alat.
Naša je okolina u jednom malom svemiru koji se mijenja brzo i svakodnevno, evoluira, raste, postaje inteligentniji.
Oni s više “alata” u svom posjedu lakše će navigirati kroz neizvjesnost sutrašnjice.
Što znači biti generalist?
Kako to postići? Ključno je razmišljati van okvira, fokusirajući se na širi kontekst u kojem se donose odluke.
Ne ograničavati se samo na svoju industriju – proučiti cijelo tržište. Primarni interes vam je nafta i plin? Proučite utjecaje tog tržišta na maloprodaju. Financijski ste stručnjak? Zašto ne čitati knjigu o marketingu? Proširite vidike.
Razmatrajte kako naizgled nepovezane pojave mogu jedna utjecati na drugu – to je prirodno okruženje sistemskog razmišljanja. Proučavajte povezanost industrija, zamišljajući kako promjene u jednoj mogu poremetiti drugu.
Generalisti posjeduju i koriste raznolike alate, što im omogućuje lakše prilagođavanje situaciji.
Sjetimo se koliko se svijet promijenio razvojem interneta i bežičnih tehnologija.
Jeff Bezos, ne tako davno šegrt novajlija u maloprodaji, suprotstavio se konkurenciji, adaptirao i pobijedio zahvaljujući brzoj prilagodbi. Danas u falusnoj letjelici putuje u Svemir.
Moramo prije svega razmišljati algoritamski.
