Nije teško za shvatiti što OpenAI u posljednje vrijeme osjeća prilično zaštitnički prema svom brendu GPT. Sasvim razumljivo.
ThreatGPT, MedicalGPT, DateGPT, DirtyGPT, AutoGPT, BloombergGPT samo su neki od mnogih koji su se prijavili za zaštitne znakove kod Američkog ureda za patente i zaštitne znakove (USPTO) u posljednjih nekoliko mjeseci.
Svi oni koriste popularnost ChatGPT-a, chatbota koji je OpenAI predstavio u studenom, a koji je izgrađen na temelju dubokog modela učenja, porizvoda te tvrtke, čiji je najnoviji izdanak, GPT-4, predstavljen prošlog mjeseca.
Nije ni čudo što je OpenAI krajem prosinca podnio zahtjev za zaštitu znaka “GPT”, što znači Generative Pre-trained Transformer“, te je prošlog mjeseca zatražio od USPTO-a da ubrza postupak, navodeći “brojne povrede i lažne aplikacije” koje počinju nicati.
Nažalost za OpenAI, njihov je zahtjev odbijen prošlog tjedna. Prema riječima agencije, odvjetnici OpenAI-a zaboravili su platiti pripadajuću naknadu i pružiti “odgovarajuće dokaze koji podupiru opravdanje posebne akcije”.
OpenAI trenutno nije prvi na redu za zaštitu znaka, to znači da bi odluka mogla potrajati još pet mjeseci, kaže Jefferson Scher, partner u skupini za intelektualno vlasništvo Carr & Ferrell i predsjednik prakse zaštitnih znakova tvrtke. Čak ni tada, ishod nije siguran, objašnjava Scher.
Naravno, kaže Scher, OpenAI ima mnogo razloga za očekivanje da će moći osigurati patent.
Upitali smo ga, na primjer, hoće li OpenAI naići na otpor s obzirom na to da “T” u GPT znači “Transformer”, što je naziv arhitekture neuronske mreže koju su istraživači Googlea prvi put predstavili 2017. i koja se široko koristi.
“Može li GPT biti brend čak i ako ima vrlo opisno podrijetlo?“, pita Scher. Može, i navodi IBM, kraticu za International Business Machines, kao samo jedan primjer brenda s opisnim podrijetlom, čak i ako je opis slab. To ne jamči da će OpenAI završiti s vlasništvom GPT-a“, dodaje Scher, ali takvi presedani pomažu.
Također je korisno, kaže Scher, činjenica da OpenAI godinama koristi “GPT”, budući da je izdao svoj izvorni Generative Pre-trained Transformer model, ili GPT-1, još u listopadu 2018. godine.
Ipak, Scher napominje da je to “zanimljiva situacija“, jer “obično, kada temeljite zahtjev na korištenju, postupno ste izgradili svoj brend na tržištu“, dok je OpenAI bio poznat uglavnom istraživačima umjetne inteligencije sve do prošle godine.
Tada je predstavljanje fascinantnog dubokog modela učenja koji generira digitalne slike (DALL-E 2), a zatim i ChatGPT, pretvorilo tvrtku u svojevrsnu senzaciju preko noći.
Čak i ako ispitivač USPTO-a nema problema s prijavom OpenAI-a, nakon toga bit će prebačena u takozvano razdoblje suprotnosti, gdje drugi sudionici na tržištu mogu iznijeti argumente zašto agencija treba odbiti zaštitni znak “GPT”.
Scher opisuje slijed potencijalnih događaja: u slučaju OpenAI-a, protivnik bi osporio poziciju OpenAI-a da je “GPT” vlasnički i da ga javnost tako percipira, umjesto da percipira kraticu kao povezanu s generativnom umjetnom inteligencijom općenito.
Možda biste se pitali kako bi bilo koja tvrtka mogla uvjeriti USPTO da presudi u njihovu korist na temelju javne percepcije.
Scher kaže da “jedan scenarij uključuje nasumično uzorkovanje Amerikanaca i postavljanje pitanja“, ali to je projekt s šest znamenki za koji vlada neće platiti, pa bi izazivač ili OpenAI (ili oboje) morali snositi troškove za nešto takvo.
Drugi način za utvrđivanje javne percepcije veže se uz to kako je “GPT” korišten u javnosti, od kasnonoćnih talk showova do javnog pisanja. “Ako ljudi ne tretiraju to kao vlasničko, tada bi suđenje o zaštitnom znaku odlučilo je li zaštitno ili ne”, kaže Scher.
Nije iznenađujuće što bi to podrazumijevalo dugotrajan postupak, što je sigurno posljednja stvar koju OpenAI želi.
Sve to postavlja pitanje zašto tvrtka nije ranije zaštitila “GPT”.
Ovdje Scher nagađa da je tvrtku vjerojatno iznenadio vlastiti uspjeh.
U svakom slučaju, kaže Scher, njegovo je mišljenje da “smo prešli granicu gdje GPT nije samo tri slučajna slova. Ako bi me [startup] pitao je li sigurno usvojiti ga, rekao bih da nije sigurno.“
Zapravo, još jedna zanimljivost ovdje je da bi OpenAI uskoro mogao postati toliko poznat da njegova slava postane dominantan faktor, kaže Scher.
Iako za zaštitni znak nije potrebno biti poznat, jednom kada je neka tvrtka dovoljno prepoznatljiva, dobiva zaštitu koja se proteže daleko izvan svoje sfere.
Rolex je prepoznatljiv zaštitni znak te se ne može koristiti ni na čemu drugom. Ako OpenAI može utvrditi da je “GPT” poznat zaštitni znak, tvrtka će također moći spriječiti njegovu upotrebu od strane drugih.
To bi mogla biti jedna prednost za tvrtku u ovom dugotrajnom procesu. Što više vremena prolazi i što više korisnika OpenAI stječe te što više pokrivenosti tvrtka dobiva, vjerojatnije je da će se ostvariti posljednji scenarij.
