Tvrtke koje koriste generativne AI alate, poput ChatGPT-a, morat će otkriti svaki autorski zaštićeni materijal koji se koristi za razvoj svojih sustava, prema ranoj suglasnosti EU-a koja bi mogla otvoriti put prvom sveobuhvatnom zakonodavstvu koje uređuje ovu tehnologiju na svjetskoj razini.
Europska komisija započela je s izradom Zakona o umjetnoj inteligenciji gotovo dvije godine ranije kako bi regulirala novo nastalu tehnologiju, koja je doživjela procvat ulaganja i popularnosti nakon što je OpenAI predstavio svoj AI-chatbot – ChatGPT.
Članovi Europskog parlamenta dogovorili su se o prijelazu nacrta na sljedeću fazu, tzv. trialog, tijekom kojeg će zakonodavci EU-a i države članice razraditi konačne detalje prijedloga zakona.
Prema prijedlogu, AI alati bit će klasificirani prema percipiranoj razini rizika: od minimalnog do ograničenog, visokog i neprihvatljivog. Područja zabrinutosti mogla bi uključivati biometrijski nadzor, širenje dezinformacija ili diskriminatorni jezik.
Iako visokorizični alati neće biti zabranjeni, oni koji ih koriste morat će biti izuzetno transparentni u svojim operacijama.
Tvrtke koje koriste generativne AI alate, poput ChatGPT-a ili generatora slika Midjourney, također će morati otkriti sve autorski zaštićene materijale koji su korišteni u razvoju njihovih sustava.
Ova odredba dodana je u posljednja dva tjedna, prema izvoru upoznatom s raspravama. Neki članovi odbora prvotno su predložili potpunu zabranu korištenja autorski zaštićenog materijala za obuku generativnih AI modela, navodi izvor, ali ta je ideja napuštena u korist zahtjeva za transparentnošću.
“Usprkos konzervativnim željama za većim nadzorom i ljevičarskim fantazijama o pretjeranoj regulaciji, parlament je pronašao čvrst kompromis koji bi proporcionalno regulirao AI, štitio prava građana, te poticao inovacije i jačao gospodarstvo,” rekla je Svenja Hahn, zamjenica u Europskom parlamentu.
Analitičar Macquarieja Fred Havemeyer ocijenio je taj prijedlog EU-a “taktičkim” umjesto prvotnog pristupa “prvo zabrani, a kasnije postavi pitanja” koji su neki predložili.
“EU je bio na čelu regulacije AI tehnologije,” rekao je Havemeyer agenciji Reuters.
Ovaj pristup naglašava važnost uravnoteženog i promišljenog reguliranja umjetne inteligencije, kako bi se zaštitila prava građana, ali istovremeno omogućilo inovacijama da napreduju.
Učinkovita regulacija osigurava da se tehnologija koristi odgovorno, dok se istodobno potiče rast i razvoj industrije.
Uspješno reguliranje AI tehnologije zahtijeva suradnju između vlada, industrije i akademske zajednice. Razvoj sveobuhvatnog zakonodavstva omogućuje da se pravila primjenjuju dosljedno, kako bi se osiguralo da se AI razvija na etičan, siguran i transparentan način.
U konačnici, cilj je izgraditi povjerenje u AI tehnologiju, kako bi korisnici i društvo u cjelini imali koristi od njezinih prednosti.
Europska unija nastoji postaviti primjer u regulaciji ove tehnologije, nadajući se da će ostale zemlje slijediti slične smjernice.
Kako se razvija AI zakonodavstvo, važno je ostati u tijeku s promjenama i prilagoditi se novim pravilima.
Tvrtke koje koriste AI alate morat će biti proaktivne u usklađivanju svojih operacija s novim propisima, kako bi osigurale usklađenost i očuvale povjerenje svojih korisnika.
