Klimatske promjene jedan su od nezaobilaznih problema koji će zasigurno najviše pogoditi mlađe generacije. One već sad najviše pogađaju mlađe generacije.
Znanstvenici upozoravaju na sve veći jaz i razdor između onih koji su najviše doprinijeli emisiji stakleničkih plinova, starijih generacija i onih koji će snositi posljedice, a to mlađe generacije.
Mladi se suočavaju s nizom problema i izazova kao što su povećana učestalost ekstremnih vremenskih uvjeta, nedostatak hrane i vode te sama nestabilnost cjelokupnog ekosustava. A generacije rođene nakon 1990-ih najviše proživljavaju utjecaj ovih promjena. To im je čak i normalno.
Prema istraživanju objavljenom u časopisu Scientific American, današnja djeca mogu očekivati 3 do 10 puta više klimatskih nepogoda i katastrofa od svojih baka i djedova.
A trend je to koji će se samo pogoršavati.
Za mlade ljude ovo je doista prijetnja koja zahtijeva i hitno djelovanje.
No, pitanje je – kakvo? U kojem smjeru?
Edukacija je ključna. Informirani građani lakše se suočavaju s problemima. Djelovanje na lokalnoj razini, kao i promoviranje održivih praksi, može pridonijeti globalnim naporima.
Također, potrebno je političko djelovanje. Mladi bi trebali zahtijevati od svojih lidera da prepoznaju klimatske promjene kao prioritet, osiguravajući pravedan prelazak na čistu energiju. Ako to ne ide, moraju se uključiti i mijenjati lidere.
Najbitnije, potrebno je uložiti ono čega izgleda nemamo, vrijeme.
Pitanje koje se postavlja samo do sebe – može li planeta izdržati još dvije tri generacije?
Ili doista trebamo, paralelno sa što duljim očuvanjem uvjeta života na planeti A, ativno tražiti planetu B.
Jedno je sigurno – klimatske promjene već sada ostavljaju neizbrisive tragove. Nadolazeće generacije se moraju aktivije angažirati kako bi zaštitile svoju budućnost i planet.
Pritom se ne misli na nepotreban aktivizam poput uništavanje umjetnosti, lijepljenja po auto salonima te doista nezrelim, nepromišljenim i neodgovorenim akcijama kojima ne postižu nikakve rezultate. Naprotiv povećavaju jaz.
Edukacija, proučavanje, terenski rad, prihvaćanje kritike, rad. Aktivno uključivanje u procese vođenja i nadziranja industrije, gospodarstva, poljoprivrede, zaštite okoliša, politike…
Tamo je veći dio problema, na na Tik-toku, ne u restoranima, koji gle čuda, i dalje poslužuju meso.