Umjetna inteligencija (UI) otvara vrata novim mogućnostima, ali također predstavlja i prijetnju za ljudsku vrstu.
Umjetna inteligencija može dovesti do masovnog gubitka poslova, ugroziti privatnost i sigurnost podataka, te stvoriti moralne dileme koje zahtijevaju etičko rješavanje.
Zbog brzine i veličine podataka koje UI obrađuje, postoji i mogućnost pogrešaka, što može dovesti do ozbiljnih posljedica.
Zbog toga, potrebna je pažljiva regulacija i etička primjena umjetne inteligencije kako bi se osiguralo da koristi ljudima premašuju njegozine potencijalne negativne učinke.
A koji su to negativni učinci?
Gubitak radnih mjesta
Umjetna inteligencija i robotika mogu zamijeniti ljude u mnogim poslovima, što može dovesti do masovnog gubitka radnih mjesta.
Povećanje nejednakosti
Razvoj UI i robotike mogu dovesti do veće nejednakosti u društvu, gdje samo bogati mogu priuštiti najnovije tehnologije.
Smanjenje privatnosti
UI može ugroziti privatnost ljudi, jer sustavi prikupljaju i analiziraju velike količine podataka.
Povećana ovisnost o tehnologiji
Ljudi se mogu pretvoriti u ovisnike o tehnologiji, što može dovesti do poteškoća u međuljudskim odnosima i mentalnom zdravlju.
Gubitak ljudskosti
Previše automatizacije može dovesti do gubitka ljudske interakcije i empatije, što može imati štetne posljedice na društvo u cjelini.
Povećani rizik od kibernetičkih napada
Kako umjetna inteligencija i robotika postaju sve više integrirani u svakodnevni život, postoji veći rizik od kibernetičkih napada i krađe podataka.
Manipulacija informacijama
UI može biti korišten za manipulaciju informacijama, što može dovesti do velikih društvenih problema.
Društvena izolacija
Kako se tehnologija razvija, ljudi se mogu sve više oslanjati na virtualnu interakciju, što može dovesti do izolacije u stvarnom svijetu.
Smanjenje kreativnosti
UI može zamijeniti kreativnost ljudi, što može dovesti do smanjenja raznolikosti i originalnosti u umjetnosti i kulturi.
Povećanje socijalnih neravnoteža
UI i robotika mogu dovesti do povećanja socijalnih neravnoteža, jer ljudi koji ne mogu pratiti tehnološki razvoj mogu ostati zaostali.
Povećanje diskriminacije
UI se može koristiti za diskriminaciju ljudi na temelju rase, spola ili drugih osobnih karakteristika.
Gubitak kontrole nad tehnologijom
Kako se UI i robotika razvijaju, postoji rizik da ljudi izgube kontrolu nad tehnologijom koju stvaraju.
Povećana ovisnost o energetskim resursima
Kako se koriste sve složeniji sustavi UI i robotike, potrebna je sve veća količina energije, što može dovesti do povećane ovisnosti o energetskim resursima.
Povećanje vojnih konflikata
Razvoj UI i robotike u vojnom sektoru može povećati rizik od vojnih konflikata i eskalacije nasilja.
Smanjenje ljudske autonomije
Previše ovisnosti o UI i robotici može dovesti do smanjenja ljudske autonomije i sposobnosti za donošenje odluka.
Povećanje mentalnih poremećaja
Previše korištenja tehnologije može dovesti do povećanja anksioznosti, depresije i drugih mentalnih poremećaja.
Smanjenje fizičke aktivnosti
Automatizacija i robotika mogu dovesti do smanjenja fizičke aktivnosti ljudi, što može dovesti do zdravstvenih problema.
Povećanje eksploatacije
Kako se tehnologija razvija, postoji rizik da će se ljudi eksploatirati da rade s tehnologijom, bez pružanja odgovarajućih radničkih prava.
Povećanje ovisnosti o vanjskim izvorima
Previše ovisnosti o tehnologiji može dovesti do smanjenja sposobnosti ljudi da se oslanjaju na vlastite vještine i sposobnosti.
Povećanje rizika od nesreća
Kako se UI i robotika razvijaju, postoji rizik od povećanja broja nesreća uzrokovanih tehničkim kvarovima i neispravnom uporabom.
Povećanje rizika od nezaposlenosti
Automatizacija i robotika mogu dovesti do velikog broja nezaposlenih ljudi, što može dovesti do socijalnih nemira.
Povećanje globalne nestabilnosti
Razvoj UI i robotike može dovesti do globalne nestabilnosti, zbog razlike u razvoju tehnologije i političkih interesa zemalja.
Smanjenje vrijednosti ljudskog života
UI i robotika mogu dovesti do smanjenja vrijednosti ljudskog života, jer postoji rizik da će se ljudi tretirati kao zamjenjive komponente u tehnološkim sustavima, umjesto kao jedinstvene i neprocjenjive osobe.
Završimo stoga ovaj članak pomalo zabrinuto i s pitanjem – sjećate li se vremena kada je Terminator bio samo akcijski film Jamesa Camerona?
Ta 2029. godina, a iz koje se vratio glavni antagonist spomenutog filma, i nije više toliko daleka budućnost.
