Na trgu nedavnog razgovora sa jednim od članova Backplane ekipe malo sam se upustio u istraživanje o čemu se radi. Naime, kako sam išao dublje u srž ove platforme tako sam dolazio do potencijalnih spoznaja da se doista radi o nečem što ima prilično veliki potencijal.

Backplane je načelno platforma na kojoj će se kreirati specijalizirane društvene mreže. Ono zbog čega osobni mislim da je veliki potencijal je činjenica da je među investitorima u Backplane svoje mjesto našla Lady Gaga koje je ujedno, osim što je planetarno popularna, odlučila pokrenuti i vlastitu društveu mrežu.

Screenshoot preuzet sa Techcrunch.com

Osim gospođice Gage svoje mjesto pod suncem su zakupile i poznate VC kompanije poput SV Angel, Google Ventures, Founder’s Fund Angel Investments, Eric Schmidt’s Tomorrow Ventures, Lerer Ventures i Menlo Ventures. A osim toga Backplane ima i agresivnu politiku zapošljavanja, što je pomalo neobično za startupe u dolini.

Što pak se ekipe koja se našla na vodećim mjestima ove tvrtke ima se isto što za pričati, okupila se sama ekipa bivših zaposlenika Google i Facebooka, osnivači su Joey Primiani, bivši Googlovac i osnivač Cortexa, Alex Moore jedan od direktora u Palantir tehnologijama, Jon Lonsdale, suosnivač Palantira.

Uglavnom, Lady Gaga, odnosno Stefani Joanne Angelina Germanotta, vjerujem da neki tu informaciju nisu imali, je na platformi Backplane bazirala društvenu mrežu naziva Little Monsters (sad polako kužim Gaga pojmove poput Paw, Monsters i slično). Uglavnom još uvijek se radi o beta verziji sa limitiranim brojem pozivnica. A koliko vidim stvar je stara tek nekoliko dana i za sad vrlo nalikuje na Pinterest. No, kad stigne pozivnica detaljnije ću se pozabaviti tom mrežom.

Ono što sam dosad otkrio je činjenica da je Backplane izabrao odličan poslovni model koju mu doslovno garantira uspjeh. Lady Gaga naime ima preko 18 milijuna followera samo na Twitteru i kad Gaga veli svojim fanovima da ima društvenu mrežu koja postoji samo zbog nje i njezinih fanova vjerujem da će svih 18 milijuna fanova istog trenutka krenuti otvarati račune na Littlemonsters.com

Ok, to je Lady Gaga. Backplane je izašao s idejom da svoju platformu usmjeri kreiranju društvenih mreža za poznate osobe. Oprah, Cameron Diaz, Predsjednik Obama i da tako nastavim nabrojiti još desetak poznatih osoba mislim da će brojka korisnika Backplane platforme vrlo vjerojatno premašiti i sami Facebook.

Osim poznatih osoba, a što vjerujem da i je nakana na samom početku, platforma će se bazirati na kreiranju društvenih mreža specijaliziranih prema interesima, hobijima, nišama, recimo mreža koja okuplja zaljubljenike u Formulu 1, Premier ligu, ping pong, bjeloglave supove, fanove ovog bloga i slično.

Stoga potencijal je doista veliki, a Facebook bi mogao dobiti vrlo ljutog konkuretna, a ponajviše sada kada intenzivnije kruže (još uvijek neprovjerene) pričice o tome da će Facebook uvesti Premier račune korisnika koji će iste plaćati, za što sam dosad pronašao da nije točno, ali također sam tvrdoglavo odlučio dobiti informaciju iz “prve ruke”, ma koliko god ona trajala.

Da vas je na samim počecima rada Facebooka Mark pitao da mu odradite određeni posao, ali da vam umjesto novaca plati dionicama u ono vrijeme nepoznate tvrtke i s nepoznatim datumom izlaska na IPO, što bi učinili?

David Choe je uzeo dionice. Naime ovaj grafiti umjetnik je zaslužan za bojanje – maleraj zidova prvog ureda Facebooka. Sad nakon izlaska Facebooka na IPO njegov bankovni račun mogao bi se povećati za preko 200 milijuna dolara.

U srijedu popodne Facebook je objavio svoju javnu ponudu na IPO tešku 5 milijardi dolara. Očekuje se da će vrijednost cijele ove društvene mreže biti negdje između 75 i 100 milijardi dolara.

Uglavnom, od početka entuzijasti, do prekjučer vlasnici dionica i natprosječno imućni zaposlenici Facebooka od danas lagano postaju milijunaši i milijarderi.

Evo nekoliko svježih bogatuna:

Zuckerberg drži 553,8 milijuna dionica. Cijena dionice će biti 53 dolara, ako bude vrijednost tvrtke procijenjena na 100 milijardi dolara. Dakle Mark tako u novčanik mora nagurati 28,4 milijarde dolara.

Peter Thiel, koji je 2004 godine uložio 500.000 dolara u Facebook, sad će sa svojih 44,7 milijuna dionica težiti oko 28,4 milijarde dolara.

Facebook tata, odnosno Zuckerbergov stari posjeduje 2 milijuna dionica.

Suosnivač, Dustin Moskovitz posjeduje 133.8 milijuna dionica.

Brača Winkelvoss, bivši Markovi partneri, su putem sudske parnice i parne nagodbe došli u posjed 1,2 milijuna dionica

Sheryl Sandberd, Facebook COO bi mogla imati i do 40 milijuna dionica – trenutno je poznato da ima 1,9 milijuna dionica.

Tvrtka Accel Partners koja je jedan od investitora u Facebook posjeduje oko 201.4 milijuna dionica, tako bi njihov vraćeni ulog mogao porasti i preko 1000 puta.

DST Global, investicijska tvrtka koju predvodi Ruski milijarder Yuri Milner posjeduje oko 7% Facebooka.

David A. Ebersman, šef financija, posjeduje oko 7 milijuna dionica. U Facebooku je manje od 3 godine.

Eduardo Saverin, jedan od suosnovača Facebooka i čovjek koji je prvi ulagao u razvoj tvrtke, koji je “izašao” iz igre tužbom protiv Facebooka je pristao na 5% udjela u tvrtci. Blok tih dionica je prodao na sekundarnom tržištu.

Uglavnom, računajte si sami dalje…odoh raditi neki revolucionarni startup pa da i ja postanem milijarder, može i u kunama.

Kad sam se spremao za otvaranje ovog bloga prvotna namjera mi je bila porazgovarat s dvojcom koji stoje iza Facebook Hrvatska, Šokcem i Crazyem, međutim došao sam do spoznaje da je jedan od njih zapalio u Ameriku, točnije u Palo Alto, Kalifornija.

Prochatao sam tako sa Josipom Šokčevićem aka Šokac. Otvorila mu se prilika za posao na svježem startupu koji se krije iza naziva Backplane, a sve što sam uspio saznati je da ekipa marljivo radi na projektu kojeg drže u tajnosti, a čiji je glavni moto – Backplane osnažuje društvenu zajednicu (to sam pokupio na službenoj stranici).

Ne budi lijen Googlao sam i došao do informacije da se radi o platformi na kojoj će se graditi kasnije društvene mreže specijalizirane za neku nišu ili neku poznatu osobu, a kako je slučaj sa jednom već postojećom mrežom Little Monsters koja okuplja Lady Gagu i njezine fanove. Upitao sam o tome Josipa, u nadi da dobijem informaciju iz prve ruke, ali očito je kodeks i zavjet šutnje puno jači. Nemam što drugo osim to poštivati to i čekati da vidimo što će nam to marljiva ekipa naštrikati. No, da se doista  radi o nečem velikom daje naslutiti i činjenice da se među investitorima na popisu pronašla i sama Lady Gaga te Eric Schmidt bivši CEO Googla.

Isto tako naišao sam na vrlo korisnu informaciju za sve one koji možda žele završiti kao Josip. Naime, Backplane je otvorio dosta radnih mjesta -> http://backplane.theresumator.com/apply stoga ako zadovoljavate uvjete trkom se prijaviti.

Dobro došao doma, kako je prošao let, kako je opet biti doma?

Hvala! Let je dobro prošao, samo je potrajao. Sveukupno mi je trebalo više od 20 sati da dođem kući, još ako se uzme u obzir vremenska razlika… dugačak put! Lijepo je biti kući iako je temperatura ispod nule.

Radio si doma, a sad radiš na startupu u Palo Altu, gdje je lakše doći do nekog cilja, do financiranja?

Mislim da i sam znaš odgovor na ovo pitanje – Silicijska dolina je puna investitora i samo čekaju nove projekte – svatko s dobrom idejom i stavom može dobiti seed investiciju. S druge strane, u Hrvatskoj nisam naletio na tako nešto. To ne znači da ne postoji, ali je jako teško pronači (i ako bi se pronašlo, očekivanja od hrvatskih investitora su definitivno veća nego u dolini). Također, ne treba ni uspoređivati odnose cijena između HR i CA (tj općenito SAD) kada pričamo o web razvoju.

Na što si mislio pod time? Hrvatski web je jeftiniji od američkog?

Investitori su voljni više riskirati sto znači da ulažu više novaca te prolaze projekti koji nisu detaljno obrađeni. Primjera radi, studenti nerijetko dobivaju stipendije/investicije kako bi razvili svoj interni projekt, a koliko sam shvatio, cijene se kreću od oko 5.000 pa do 10.000 USD. Svi znamo kakva je situacija u Hrvatskoj – jako je teško doći i prezentirati ideju potencijalnim investitorima, a i ako prođe ideja, investicije su puno manje. Također, izrada web stranice u Hrvatskoj i Americi se ne može uspoređivati – cijene u SAD-u su više od 5 puta veće nego u Hrvatskoj. Napomenuo bih da kada pričam o Hrvatskoj – govorim o nekom prosjeku za lokalne tvrtke (nipošto o tvrtkama koje rade sa stranim tvrtkama).

Što te navelo da odeš u SAD? Kako si se odlučio na to?

Kada sam donosio odluku već sam imao ponudu za posao, ali moram priznati da odluka i nije bila jednostavna. Bilo je tu faktora zašto otiči (Silicijska dolina, izuzetno zanimljiv posao) te zašto ne otiči (faks, cura, društvo, obitelj), no nekako je prevagnulo da odem. S odlukom sam zadovoljan, a daljnji razvoj situacije ćemo vidjeti – ne bih htio previše špekulirati.

Jedan si od osnivača Facebook Hrvatska bloga, osnivač Blogera i štošta imaš iza sebe. Jel pronalaziš vremena za FBH? Pokušavao sam doći i do Frane Šašvaria aka Crazy_man, međutim nakon par dana mi se javi da je u gužvi, ali eto konačno se našli :)

Da, dosta toga je iza mene - Blogeri.hr, Facebook Hrvatska, Linux Za Sve. Nažalost, skoro sve svoje projekte sam prepustio drugima, jedino sam i dalje aktivan na Linux Za Sve gdje održavam stranicu i forum. Kao što je Frano već rekao na intervju koji si objavio -  prepustio sam mu u potpunosti projekt. No, na tako što sam i bio spreman kada sam odlučio otiči.

Rekao si da se za dva tjedna opet vraćaš? Jel to na tragu neke konačne odluke da odeš živjeti i raditi tamo ili si striktno vezan uz startup?

Da, već za 2 tjedna idem nazad u SAD. Ne želim se previše opterećivati što sve može biti, vrijeme će pokazati. Za sada mi se sviđa gdje radim i planiram ostati koliko budem mogao i sve dok mi se sviđa tamo.

Spomenuo si da Amerikanci puno više rade, kako se privikavaš, koliko dnevno radite na projektu?

Opčenito, Ameri puno više rade od Hrvata – pogotovo u Kaliforniji. Nije mi se bio problem naviknuti, pogotovo jer volim to što radim. Napomenuo bih da u firmi imamo i ručak i večeru te raznorazne “igre” tipa stolni tenis, fliper, XBOX. Znam dolaziti tamo i vikendom kako bih ubio vrijeme.

Las Vegas, moram pitati, si bacio kocku? :)

Naravno! I čak sam zaradio cca $50 :)

George Hotz aka Geohot, radio u Facebooku, bio je na vašem Hackathonu. Si ga imao prilike upoznati, popričati s njim, hackati s njim?

Uff, nisam ni znao tko je to dok mi netko u firmi nije objasnio :) Bio sam previše zaokupiran svojim projektom (Android aplikacija - Agni) tako da nisam pričao s njim. Ne bih puno htio komentirati o njemu, ali mi se čini da mediji previše pumpaju, pritom mislim iz pogleda hackersko/crackerske perspektive, jer se zna za njega.

Zaljubljenik si u open source, kako komentiraš SOPU, PIPU, ACTU?

Užas, užas i užas. Mislim da je to početak kraja za internet slobodu – internet kakav danas znamo (iako je i sada dosta cenzuriran). Bio sam jako razočaran kada sam pročitao da je ACTA prošla u EU i to bez vijećanja. U Americi se dosta pričalo o SOPA i PIPA, ponajviše jer su velike stranice bile u blackout-u. Nije da sam osoba koja podržava piratsvo, pogotovo ne zaradu preko ilegalnog sadržaja, ali prijedlozi kao sto su SOPA i PIPA jednostavno nisu riješenje.

Sto bi savjetovao mladim Hrvatima željnih uspjeha u svijetu?

Hmm, učit, učit i biti uporan – druge nema. Imam iskustva preko 8 godina u web razvoju te još par van weba i to me je dovelo gdje jesam. I još jedna stvar – usko se specijalizirati. Web sami je jako širok pojam (izbor jezika – python, php, C#, java), izbor frameworka (mali milijun) pa i specifičnih sustava (tipa wordpress, wikimedia, drupal, magento, etc). Znači, framework ili neki CMS.

Sad malo osobno, si zadovoljan s poslom, Amerikom, ekipom? Kako se ti osjećaš?

S poslom sam zadovoljan jer je izazovan – ipak treba napisati dobar komad software-a koji se može horizontalno skalirati – samim time tu je potrebno ubacivati dodatne slojeve koje prije nisam morao koristiti. Vjeruj mi, jako zanimljivo! Amerika je malo preširok pojam, rekao bih Kalifornija. To je jako, jako čudna zemlja – mislim da najmanje Amera ima tamo. Do sada sam bio u San Franciscu, Los Angelesu te San Jose od većih gradova – stvarno se ima što vidjeti. Što se ljudi tiče, bar u Palo Alto-u, svi su jako ljubazni (rekao bih skoro i previse), vrijeme je odlično (tamo je trenutno 10°C, po noći ne padne ispod 5°C). Ljudi su također više opušteniji nego ovdje, nema toliko stresa (bar ne sto se tiče novaca).

Ekipa s posla je zakon, izlazimo, zabavljamo se, radimo. Upoznao sam dosta ljudi se strane, ali nisam ostvario neki duži kontakt. Iznenadio sam se koliko ljudi sa područja bivše Juge ima tamo, do sad sam upoznao bar 15-ak ljudi te svi pričaju naški.

Kako se osjećam? Ponekad mi nedostaje skroz opuštena atmosfera (čitaj: ispijanje kave po par sati u lokalnom bircu), ponekad obitelj/društvo/cura, ali kad bi stavili to sa strane – odlično :)

Za kraj, si upoznao Lady Gagu ili Erica Schmidta?

Trebao jesam gosp. Erica, ali je čovjek toliko zauzet da su 3-4 puta odgodili sastanak. Lady Gagu bih upoznao da nije toliko trajala procedura oko vize (kolege s posla su imali sastanak/party s njom tjedan prije nego što sam došao u Ameriku). No, ima vremena – budem ih upoznao!

Ovo će doista biti kratki vodič, jer Pinteres servis je toliko jednostavan, a opet toliko koristan da će jednog dana svima nama biti buzzword poput Twittera, Facebooka i sličnih. Oni koji ga koriste već neko vrijeme znaju o čemu pričam.

Uglavnom nakon što primite pozivnicu potrebno se prijaviti, odnosno registrirati u sustav. Unesite vaše korisničko ime koje će ujedno biti vaša Pinteres adresa, mail i zaporku i to je to. Vaš Pinteres račun je kreiran te je povezan sa Facebook ili Twitter računom.

Korak broj dva je još trivijalniji, potrebno je odabrati nekoliko interesnih područja koja vas zanimaju, a servis će vam ponuditi nekoliko prvih korisnika.

Nakon što vam je sustav izlistao korisnike koji prolaze kao vaša interesna skupina, kreirate nekoliko gurpa, kategorija u koje ćete spremati vaše pinterese.

Vi bi još? Ok, ima još jedan korak, a to je da nakon kreiranja grupa, “drag and drop” metodom pozicionirate Pin It gumb među vašim bookmarcima u web pregledniku.

Kako spremiti prvi Pinteres?

Pin It gumb je u Bookmarku. Posjetite vašu omiljenu stranicu koji bi htjeli spremiti u Pinteres. Kliknite gumb Pin It, odaberite jednu od predloženih slika koja će predstavljati vaš Pin, zatim odaberite kategoriju i to je to. Kasnije taj Pin možete urediti, ponovno podijeliti, podijeliti na Facebooku, Twitteru, embedati na blogu, webstranici, poslati mailom, komentirati pin…

PS Ne zaboravite spremiti ovaj članak među korisne pinterese ;)

Kao što ste već primijetili posjetom nekom od Google servisa, dočekala vas je obavijest o novim pravilima privatnosti i korištenju njihovih usluga.  Ne radi se o nekim novim revolucionarnim uvjetima kojih će se morati  pridržavati korisnici, a niti će vaša privanost imalo biti ugrožena prmjenom novih pravila.

Razlog uvođenja ovih novih pravila je zbog toga što žele maksimalno objediniti pravila korištenja svih Google servisa. Ono što se ovim pravilima uvodi je mogućnost Googla da informacije koje koristite u jednom od njegovih servisa mogu upotrebljavati i na drugim servisima Googla, pritom naravno maksimalno pazeći da se ne krši vaša privatnost. Vaša podaci i dalje ostaju tajni i na uvid samo Googlu i vama.

Ova pravila primjenjivati će se od 1. ožujka 2012. godine, tako da ako želite i dalje koristiti Google servise morate ih prihvatiti, odnosno odbiti ali time nemate daljnju mogućnost korištenja servisa.

http://www.google.com/policies/

Ne, nisu ovo nova SOPA i PIPA pravila ;)

Kad je Twitter napravio pravu revoluciju u mikro blogerskom svijetu polako smo imali u glavama, barem ja osobno, da doista nemamo prostora za otkrivanje novih servisa, novih digitalnih gadgeta te da je vrijeme da malo zavirimo u ropotarnicu interneta i uzmemo neki prastari servis redizajniramo, reprogramiramo i pustimo noviteta gladnoj internetskoj publici.

Kako je u “ono vrijeme” nastajanja, Twitter bio mnogima “peace of cake” servis i svaki malo ozbiljniji programer bi to mogao pokrenuti preko noći, a neki čak i jesu, tako je i danas Pinterest.com istim tim ljudima trn u oku poput – Pa to mogu i ja ili kako se ja nisam toga sjetio. To nije ništ novo, samo neka stara bookmark skripta s novim dizajnom i velikom bazom korisnika. A možda i nije.

Uglavnom Pinterest je spoj “društvenog označnika” (social bookmarka) s odličnim grafičkim prikazom sadržaja kojeg pinamo odnosno djelimo.

Dakle, korisnici bilježe, još moramo pričekati neki domaći naziv za ovo, ali vjerujem da ćemo se lagano pinati, sadržaj neke stranice pomoću Pin alata koji se aplicira na samu stranicu, u interesne grupe odnosno kategorije. Korisnici time stvaraju sasvim nova ogromna područja sadržaja iste tematike, čime potragu za nekom grupom sadržaja, konkretno, ideje za tetovaže.

Neki zanimljivi sadržaj, bio on tekst, slika, video na nekoj stranici označimo alatkom Pin te uz kratki opis spremimo u određenu grupu ili kategoriju. I tako do učini milijun korisnika diljem svijeta. Što dobivamo? Dobivamo milijun puta više ideja za ono što smo tražili. Sve se svodi na uštedu vremena, a vrijeme je novac. Dakle, jedna prava alatka za prebroditi ovu recesiju :)

Pinterest.com je nastao prije otprilike dvije godine, no zanimljivi je postao tek u posljednje vrijeme jer je nakon tog “inkubacijsko-razvojnog” vremena postao upravo ono što su milijuni korisnika tražili i čekali. Popunio je uspješno rupu na internetu koja je očito toliko silno nedostajala – kavlitetan i oku ugodan servis za zajedničko dijeljenje zanimljivog sadržaja..

Za aktiviranje Pinterest računa potrebno je zatražiti pozivnicu, nakon što dobijemo pozivnicu prijavimo se svojim Twitter ili Facebook računom i time postajemo dio nove brzo rastuće zajednice na internetu.

Prije manje od tjedan dana Twitter je najavio tako zvano cenzuriranje svojih usluga prema geolokaciji, odnosno prema državama u kojim se nalazi korisnik. Google je nedavno najavio istu stvor što se tiče i servisa Blogger.

Radi se o slučaju ograničavanja prikazivanja sadržaja na Bloggeru ovisno za koju državu je namijenjen taj sadržaj, drugim riječima posjetitelj iz Hrvatske koji će otići na adresu [blog].blogger.com biti će preusmjeren na adresu [blog].blogger.hr

Iz Googla javljaju kako će time omogućiti cenzuriranje odnosno kontrolu nad određenim sadržajem za svaku pojedinu državu, bez utjecaja na ostale države.

Primjerice, ako je u Hrvatskoj još uvijek dozvoljeno reklamiranje kockarnica i igara na sreću, što je recimo u SAD zabranjeno, Google će time blokirati isti sadržaja za posjetitelje iz SAD dok će ga posjetitelj iz Hrvatske nesmetano konzumirati.

Za pregled ne cenzuriranog sadržaja, odnosno sadržaja koji nije ograničen dovoljan je posjet na adresu Google.com/ncr koja nas preusmjerava na tražilicu koja nije ograničena prema državi iz koje dolazimo.

Promjene će se implementirati u slijedećih nekoliko tjedana, a kad će doći Hrvatska na red to ćemo još vidjeti.

Pinterest.com je prema Techcrunchu proglašen najbolji startupom 2011. godine. Iako je sami servis krenuo s radom još 2010. godine, ono što mu je donijelo titulu najboljeg startupa je nevjerojatna stopa rasta, odnosno povećanje prikaza stranice za 2000%.

Suosnivač Pinteresta koji je dao intervju za Techcrunch ipak je odbio dati konkretne brojke korisnika ili broj pinova na samom servisu, no ono što je poznato jest da je od lipnja servis imao preko 421 milijuna prikaza stranica čime su nadmašili mnoge etablirane igrače u konkurenciji.

Uglavnom, servis Pinterest je još uvijek u Invite modu, te da bi ga koristili potrebno je zatražiti pozivnicu. Sretno.

Za Hrvatske društveno-mrežne upravitelje zajednice 23. siječanj 2012. godine bio je izuzetno važan dan. Naime, osnovala se prijeko potrebna udruga DRMA koje će za početak pomoći u reguliranju bukvalnih prijevoda “modernog doba” poput ovog mojeg s početka rečenice. Da se pita naše jezikodršće community manageri bi bili upravitelji zajednice, a ne upućeniji bih ih vjerojatno poistovjetili s upraviteljima zgrada, samo malo opširnije, recimo upravitelji kvarta.

Udrugu su spomenutog 23. siječnja 2012. godine osnovali DRMA-vci i to Barbara Slade, Ilija Brajković, Davor Runje, Mladen Malik Barba i Željko Riha u Chillout Hostelu u Zagrebu.

DRMA je novo osnovana udruga community managera punog naziva Hrvatska udruga stručnjaka za komunikaciju na društvenim mrežama. Kako je nastala, zašto je nastala i tko su dežurni krivci za nastajanje iste upitao sam Željka Rihu aka Zriha jednog od osnivača i nositelja svečane i neprikosnovene titule – Predsjednik Udruge.

- Ideja mi je došla još sredinom prošle godine, kada uočio nakon dosta bavljenja community managementom da nam nedostaje sidrište, odnosno mjesto okupljanja. Najbolje mjesto okupljanja je stručna udruga. I tako sam svoj prijedlog predstavio Vinku Mojtiću, Davoru Runje, Barbari Slade i Iliji Brajkoviču. Na povjesnom okupljanju u pivnici, počeli smo osmišljavati ime, i čime bi se bavili, i tako je iza nas prvi #CMtweetup u Hrvata s kojim sam iznimno zadovoljan.

Na prvo čujenje riječi DRMA moram priznati da sam ostao bez brze asocijacije ili reakcije što bi ta skraćenica mogla značiti, nakon kratkog promišljanja pretpostavio sam da bi se moglo raditi o pojmu DRuštvena MrežA ili DRuštveni Markting. Nisam bio daleko.

- Dobro si predpostavio DRMA je izašla iz dugog brainstormanja oko naziva Udruge, skračenica Hrvatska Udruga stručnjaka za komunikaciju na društvenim mrežama bi bila – HUSKDM , nije baš nešto što bih izgovarao zar ne? :). Za DRMA naziv najzaslužnija je Barbara Slade.

Na pitanje što će konkretno raditi udruga, tko će koristiti “usluge” odnosno tko može biti član udruge, te da li bi, recimo, bloger mogu izvuči neku korist, dobio sam konkretan odgovor:

- Članovi udruge biti će sadašnji i budući community manageri te tvrtke koje se bave community managementom. Ne želimo da je Udruga iz koristi već više iz potrebe, odnosno da bude krovno mjesto okupljanja community managera u Hrvatskoj. Nekako vidim Udrugu kao sredstvo učenja drugih, odnosno da stariji i iskusniji community manageri prenose svoje znanje i iskustvo na one mlade. Danas je hit biti community manager a zapravo nitko od mladih ne zna što točno taj posao obuhvača.

DRMA će pokušati postaviti neke temeljne postulate, pravila, društveno-mrežnog oglašavanja kojeg će pokušati uvažiti, agencije, pojedinci, mediji i stručnjaci na području community managementa.

- Uzor DRMA-i je sigurno HUOJ, obzirom i na sličnost posla te potrebe za PR-ovcima u Communtiy managementu i obrnuto, sigurno ćemo se potruditi da DRMA bude mjesto koje daje i okuplja kvalitetu. Naravno da će Udruga okupiti najbolje profesionalce u community managementu i na taj način postavljati standarde struke koja je tek u razvoju. Cilj je jednostavan, da poboljšamo svoj rad i tako tržištu pružimo najbolju uslugu.

A što je s članarinom?

- Članarina će biti, kako smo još u procesu davanja prijedloga statuta, nažalost ne mogu dati precizniji odgovor, dovoljno je da nas se prati. Kako smo udruga za moderno zanimanje imat ćemo i nešto moderniji pristup i sam ustroj udruge za razliku od velikih i sporih Udruga koje djeluju u Hrvatskoj.

Uglavnom, hvale vrijedan poduhvat domaćih komunikacijskih kreativaca društvenog marketinga koji će eto nadam se malo proDRMAti domaću scenu.

Zakon ACTA je kreirala mala grupa visoko industrijaliziranih zemalja i to izvan svih dosadašnji međunarodnih multilateralnih događaja, mjesta, u slobodnoj interpretaciji možemo kazati “pod stolom”, a s ciljem kreiranja novih IP (Intellectual Property) normi i organizacija za provođenje iste. Sve to radilo bi se izvan već postojećih foruma kao što su Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo, Svjetska trgovinska organizacija ili Ujedinjeni narodi.

Zemlje u razvoju te kompletno civilno društvo, namjerno su isključeni iz tih pregovora. Razloge njihovog isključivanja neću analizirati jer se ne smatram kompetentnim. Dakle, mogli bi doći do zaključka da je kontroverzni međunarodni zakon ACTA donesen od strane korporativnih divova. Ali ako iz svega eliminiramo senzaciju kojoj teže mediji onda ipak dolazimo do zaključka da je ovo samo jedan u moru zakona koji se donose na dnevnoj bazi.

SOPA je bila predložena američkom senatu na glasanje. Ista nije prošla, da li zauvijek ili je samo odgođena do daljnjega pustimo vremenu neka čini svoje. Uglavnom, moje je mišljenje da je sama SOPA prilično kontroverzna, upitnog je djelovanja i to je ujedno i razlog njezinoga ne izglasavanja.

Idemo dalje, ACTA, Anti-Counterfeiting Trade Agreement odnosno ako idemo bukvalno prevoditi Sporazum protiv krivotvorenja trgovine oformljen je s ciljem kreiranja međunarodnih pravnih normi u borbi protiv krivotvorenja, generičkih ljekova te nezakonitog širenja autorskim radom zaštićenih sadržaja diljem interneta. Definicija je to koju sam pronašao na Wikipediji.

ACTA je u listopadu 2011. godine potpisana od strane slijedećih država: SAD, Australija, Kanada, Japana, Maroko, Singapur, Južna Koreja i Novi Zeland. Maroko??

U siječnju 2012. godine potpisima se priključuje i Europska unija čijih 22 članice ratificiraju taj zakon.

Slažem se s činjenicom da treba zaštiti intelektualno vlasništvo, ok, netko je nešto napisao i taj netko je potrošio neko vrijeme i resurse to pišući te stvarno nije fer da netko drugi to ukrade i okoristi se istim, pritom ometajući uspješnost samog autora istog.

S druge strane također dijelim mišljenje da moramo imati slobodu protoka informacija. Naime, nas kao rasa, kao parazite ove planete ima sve više i previše te jednostavno koristimo sve više resursa i dolazi do globalnog zasićenja. Primjerice ako je neki fotograf poslikao Big Ben iz određenog kuta, a poslikalo ih je tisuće, te ako nakon godinu dana dođe nedužni turist te napravi skoro istu fotku, zakon onom fotografu koji je poslikao prvi Big Ben iz toga rakursa dozvoljava da može tražiti u najmanju ruku financijsku odštetu ili kompenzaciju jer je njegovo djelo “kopirano”. Sjećam se da smo kao fotografi nekad čoporativno putovali i doslovno tjerali zajebanciju na temu “kradeš mi kadar”. Paraleno, netko u Londonu je zbog toga odlazio na sud.

Sve u svemu bitna je ravnoteža. Ako imamo 50 nekih jedinica autorskim pravom zaštićenih podataka onda, da bi sustav funkcionirao, je potrebno također 50 tih istih jedinica slobodnih podataka. Kako sam i naveo u jednom od prethodnih tekstova moj šamar predlagačima SOPE odnosno uteg koji ide na stranu slobodnih podataka je stavljanje određenog dijela mojih IP-jeva u slobodno korištenje.

Da se vratim na naslov. Nemam neke duboke analize ovog sustava, ovih zakona jer ipak nisam pravnik, nisam donositelj i daleko sam od kompetentne osobe koji bi mogla donositi neki relevantni sud glede ovog zakona. Načelno sam protiv SOPE, PIPE, ACTE te ih smatram nepotrebnima, a jedan od razloga je što još uvijek nije poznato i definirano kako će se isti provoditi. Imamo jednu krajnost tzv. copyright policije koja će dolaziti doma nadgledati nas i kontrolirati, što nakon malo više uloženog vremena u informiranje oko ovih zakona, smatram nerealnim, a s druge strane imamo krajnost da se doista radi samo o pokušaju napuhavanja balona koji je eto puk’o.

Slučaj Megaupload

Ne odrobravam zatvaranje tog servisa iz jednog jedinog razloga, a to je što je zbog pojedinaca, u bilo kojem omjeru oni bili u odnosu na legitimne korisnike, ugašen cijeli sustav. Moje je mišljenje da je sustav trebalo pročistiti ili još uvijek ga treba pročistiti od nezakonitog sadržaja te pustiti u daljnji rad. Stanoviti Kim Dotcom (Kim Schmitz) je priveden jer je upravo dopuštao promet ilegalnog sadržaja, a iz svega toga na najprimitivniji konzumerski način lovu trošio na automobile, dobre žene, partijanja i očito puno hrane. Jest da je 50 godina možda malo previše što ću potkrijepiti ilustracijom uz ovaj članak, ali vjerujem da je, a kako i čitam, zaslužio da je iza rešetaka jer navodno postoji cijeli sijaset kaznenih prijava protiv njega. Uglavnom Kim je sve samo ne mučenik i heroj kako ga opisuju neki mediji.

I kako živjeti sa ACTOM?

Isto kao i sada. Da, mediji koji imaju, prema ACTI nezakoniti sadržaja neka se ipak malo zabrinu i dotjeraju u red, mislim pritom i na sebe, ali to nije ništa novo, oduvijek je krađa fotke bila krađa, ACTA će u jednu ruku samo donijeti novi model provođenja zakona, kakav će on biti to ćemo vidjeti nakon stupanja na snagu.

Nego, jedna paralela za one koji se kače na svako slovo zakona. Zakon o konzumiranju opojnih droga nalaže da se posjedovanje marihuane može kažnjavati zatvorskom kaznom od godine do 3 godine. Ako vas čope plavci s 1 gramom travice sigurno nećete guliti 3 godine, već budete izašli nakon suđenja van s dosjeom koji se briše nakon tri godine i možda nekom financijskom kaznom u obliku dnevnih dohodaka ili društveno korisnim radom. Naravno, ako se vam je to desilo prvi puta.

S druge strane taj isti zakon poistovjećuje povremene konzumente đokice za opuštanje i višegodišnjeg ovisnika o heroinu. Dapače, ako ste registrirani ovisnik zalažemo se da isti koriste čiste igle kako se ne bi širile bolesti i zaraze.

Tako je i kod ACTE, ako vam pronađu ukradenu sliku dobiti će te par sto eura kazne, jebiga ukrali ste je, ali ako se vaš medij zasniva na ilegalnom sadržaju onda ste svakako zaslužili 5 godina robijanja. Opet se ponavljam, to i dalje nije ništa novo. Sjetite se nedavnih događaja oko krađe slika u vlasništvu agencije Getty Images. Došla opomena za plaćanje kazne ili ako želite idemo na sud.

Uglavnom do prije tjedan dana, dva tjedna rekao bi naprijed Anonymusi i dolje SOPA, ACTA, PIPA, sad možda malo realnije sagledavam situaciju jer ipak SOPA nije prošla, a koja je po meni bila najkontroverznija. Što se tiče ACTE, kako sam je nazvao, incestnim bratom SOPE, vrijeme je da donositelji i potpisnici istog tog zakona stave karte na stol, pa da vidimo što su oni to zakuhali te da vidimo sa svih strana djelovanje ovog zakona. Jer ovak imamo medije željne senzacije, imamo žustre protivnike koji misle da je sama Sotona donijela zakona, te imamo korporacije koje su uvjerene da će isti spasiti svijet.

Mislim da je informiranje i transparentnost daleko pametniji potez jer ne vjerujem da će naši vlastodršći, a kao i većina ostalih, imati cohones ne potpisati taj sporazum kad uđemo u EU, ako uopće budemo imalo opciju potpisivanja.